Na jugu Europe, uz rub Sredozemnog mora.
Smješten na jugu Europe, uz rub Sredozemnog mora, Dubrovnik predstavlja i mjesto susreta dviju klima – vlažne suptropske i sredozemne – koje pogoduju raznolikoj vegetaciji, obogaćenoj biljnim vrstama donesenim s dalekih plovidbi.
Iz riznice prirodnih bogatstava odabrali smo četiri biljke (u našoj je dalmatinskoj naravi biti štedljiv),te ih omekšavali dvije noći i jedan dan, prateći recepturu iz Engleske 18. stoljeća.
Baršunast osjećaj na nepcu
Bilo je potrebno eksperimentirati s različitim tehnikama i tehnologijama dok nismo pronašli idealan proces proizvodnje, usavršen do najsitnijeg detalja.
Kako bismo stvorili efekt snažnog, ali nježnog osjećaja na nepcu, koristimo morsku sol za kontrolu temperature i usporavanje procesa isparavanja alkohola, čineći svaku kapljicu svilenkastom.
Iz srca planine Voda koju koristimo za proizvodnju Dubrovnik Republic džina dolazi iz najdubljeg krškog izvora u Hrvatskoj, ujedno i jednog od pet najdubljih u svijetu – predivnog tirkiznog jezera okruženog šumom i strmim liticama planina Plješevice i Stražbenice, na 396 metara nadmorske visine.
Ova voda putuje kroz naslage vapnenca iz ranog Trijasko-jurskog doba, kako bi došla na površinu s dubine.
Naj bistrija voda iz srca planinskih masiva naše zemlje.
Iz stonske solane Mozaik naših okusa upotpunjen je prstohvatom morske soli, dobivenim isparavanjem Jadranskog mora u stonskoj solani. Ova solana datira još od 167. godine pr.Kr., iz doba rimske vlasti, i jedna je od najstarijih, još uvijek aktivnih solana u svijetu.
Morska sol ističe slatkoću bobica smreke u našem džinu.
Ova mala biljka nekako uspijeva niknuti u najnepovoljnijim, krškim i vrućim dijelovima Dalmacije. Njeni mali cvjetovi ostaju žuti čak i nakon sušenja, te zadržavaju slamastu, cvjetnu slatkoću mirisa, uz dodatak meda, čaja, ruže i kamilice. Zbog svojih regenerativnih svojstava, u najstarijoj dubrovačkoj ljekarni i danas ju se koristi za proizvodnju ljekovitih masti i krema.
U našem džinu slatkasti okus smilja stapa se s drugim notama, grijući ih poput našeg južnog vjetra – juga – u toploj ljetnoj noći.
Ova biljka raste na stijenama uz more i najbolje ju je brati prije cvjetanja, kad joj je lišće debelo i puno sokova, budući da jednom kad procvjeta okus se promjeni. Kad se nježno smrvi, otpušta slankastu, pikantnu i ljekovitu aromu uz primjesu morske arome.
Ručno beremo motar na morskim stjenama, o čijim je opasnostima koje vrebaju berače pisao čak i Shakespeare u svom djelu Kralj Lear.
U Dubrovniku se često kaže da morski komorač ima okus bure, sjevernog vjetra Jadrana.
Gotovo svaki dubrovački vrt ima barem jedno stablo gorke naranče, koje ne zahtjeva tretiranje kemikalijama. Ove su naranče veoma gorke i ne jedu se svježe ubrane. Ipak, ovo je voće u kombinaciji s lišćem i cvijetom tradicionalni sastojak deserata i pića dubrovačkog podneblja, ali i diljem Dalmacije.
Gorke naranče koje koristimo za naš džin dolaze s obližnjih otoka Elafita, gdje su se nalazili ljetnikovci dubrovačkih plemića.
Baš kao maestral, donose britku, citrusnu svježinu.
Prema Wilkieju, Boruffu i Althausenu: „Kontrola okusa Džina“ iz 1937., stabla smreke koja rastu po visovima Velebita pored Zadra jedna su od najboljih na svijetu za proizvodnju džina, jer objedinjuju oštre, drvenaste i svježe note.
Koristimo samo svježe bobice smreke, ubrane u periodu kad su prepune bioaktivnih molekula i aromatičnih spojeva.
Možete osjetiti razliku u svakom gutljaju.
OIz stonske solane Mozaik naših okusa upotpunjen je prstohvatom morske soli, dobivenim isparavanjem Jadranskog mora u stonskoj solani. Ova solana datira još od 167. godine pr.Kr., iz doba rimske vlasti, i jedna je od najstarijih, još uvijek aktivnih solana u svijetu.
Morska sol ističe slatkoću bobica smreke u našem džinu.
